Zima 2009/10 u Europi bila je neobično hladna. Globalno, netipični vremenski trendovi donijeli su hladno i vlažno vrijeme sa sjevera. Snažni sustavi nošeni jakom mlaznom strujom iz Sjeverne Amerike su se preko Atlantskog oceana prebacivali u Europu, zbog čega je u mnogim dijelovima Europe zabilježen obilan snijeg i do tada, rekordno niske temperature.
To je dovelo i do smrtnih posljedica, problema u odvijanju prometa, nestanaka struje, a otkazana su i brojna sportska natjecanja.
Uzrok hladnoći bilo je pozicioniranje anticiklone iznad Grenlanda i Islanda, što je dovelo do najnižeg AO indeksa od bilo koje druge zime ovog stoljeća, čime se oslobodio put iznimno hladnom zraku sa sjevera i posebno sjeveroistoka.
Sinoptička situacija 17. prosinca
Jasno se vidi jaka ciklonalna aktivnost nad većim dijelom Europe, dok istovremeno Atlantik nije toliko prisutan u svojoj aktivnosti, što omogućava spuštanje veće količine hladnog zraka na Europu, a to pokazuje i sljedeća karta.
Već 16. prosinca u Ujedinjenom Kraljevstvu počelo je sniježiti, a snijeg se brzo proširio na Francusku i sjever Španjolske. Ostatak Europe pod naletom hladnoće brzo se hladio pa je tako u Švicarskoj, u kantonu Grison izmjerena najniža temperatura ikada, -32°C!.
U noći s 18. na 19. prosinca 5 Eurostar vlakova koji povezuju Pariz i London, ostali su zaglavljeni u tunelu kanala La Manche, pri čemu je doslovno zarobljeno ostalo preko 2 tisuće putnika
Snijeg je zahvatio i Nizozemsku, stvarajući brojne poteškoće u prometu, a 20. prosinca Nizozemski meteorološki institut izdao je upozorenje za snijeg i hladnoću uz očekivanih do 20 cm snijega.
U Italiji, na sjeveru zemlje, izmjerena je najniža temperatura još od 1985. godine – (-17°C).
U Poljskoj, 15 se ljudi smrznulo direktno od posljedica hladnoće, jer su se temperature spuštale i ispod -20°C, a njih 47 indirektno je stradalo od istih posljedica.
U Bosni i Hercegovini, troje ljudi stradalo je od posljedica hipotermije, a smrtni slučajevi zabilježeni su u Sarajevu i Tesliću.
23. prosinca na području UK, točnije u škotskom gorju temperatura se spustila i na -16°C.
U Srbiji je došlo do brzog otapanja snijega i rasta vodostaja na zapadu zemlje. Izlila se rijeka Jadar te potopila okolno područje, a temperatura se u gradu Loznici prije zatopljenja spustila i na -19°C.
Rusija je pak do 26 prosinca mjestimice dobila i veći snježni pokrivač. U St. Petersburgu izmjereno je 35 cm snijega, što se nije dogodilo od 1881. godine.
U siječanj 2010. godine se ušlo s nešto promjenjenom sinoptičkom situacijom. Na Atlantiku više nije bilo anticiklonalnog bloka, a hladnoća se držala područja d UK do Skandinavije.
To je rezultiralo iznimnom hladnoćom u Skandinaviji. 7. siječnja se u Švedskoj temperatura spustila na -41°C! Nizozemska i Belgija suočile su se s problemom nestašice soli i za posipavanje cesta. U Granadi u Španjolskoj pao je snijeg, a u irskom Dublinu temperatura se spustila na -9°C. U Finskoj je izmjereno -37°C, a u Norveškoj -42°C. Njemačka je dobila obilniji snijeg, a u Francuskoj je autocesta prema Njemačkoj bila zatvorena. Dijelovi Španjolske dobili su ponegdje i ekstreman snijeg. 120 cm izmjereno je u Pradesu, od oluje koja je na vrijeme djelovala 36 sati. U škotskom gorju izmjerena je tih dana i temperatura od -22°C.
Pred sam kraj dekade, u Beneluksu je ponovno pao snijeg, au dijelu Poljske magla je ozbiljno ugrožavala promet.
Drugu dekadu obilježila je Daisy, snažna oluja s Atlantika koja je ponovno UK donijela obilniji snijeg koji se brzo širio prema istoku Europe. Ali snijeg je pao i u Španjolskoj. U Madridu je padao 10 sati bez prestanka, a spustio se čak i do Seville u kojoj nije padao od 1954. godine.
Veća hladnoća naše je krajeve poštedjela, ali je zato jače pogođen istok Europe. U Rumunjskoj, u 5 iznimno hladnih dana tada je od hladnoće umrlo 22 ljudi.
Do kraja siječnja temperatura u Švedskoj nije rasla iznad 0°C u većim gradovima, ali unatoč tome, nisu zabiilježeni temperaturni rekordi.
Veljača je na svom početku po posloženosti sustava, za zimske situsaacije upravo pogodovala našem području. Kao što se može vidjeti na karti ispod, na Atlantiku se počeo stvarati anticiklonalni blok, uz istovremeno ciklonom aktivno naše područje pa se hladnoća spuštala direktno na nas, a i oborina je bilo dovoljno.
Blok je brzo odguran i nestao je, ali se potkraj dekade počela slagati prava zimska situacija, što se potvrdilo 12. veljače kada je arktički zrak direktno došao do Sredozemlja dodatno potičući ciklonalnu aktivnost.
” alt=”” />
Snijeg je pao na zapadnoj obali Italije, a pao je i na području Napulja pa čak i u Cagliariju na Sardiniji.
No, nijedna situacija te turbulentne zime nije dugo trajala osim možda na sjeveru i UK pa su blokovi brzo nestajali, a ciklone se stvarale na Atlantiku.
Jedna takva snažna oluja ubila je 43 ljudi na portugalskom otoku Madeiri, nakon što je u samo nekoliko sati pala mjesečna količina kiše uzrokujući poplave i odrone.
Sam kraj veljače, obilježila je Xinthia. Malo tko se ne sjeća te snažne oluje koja je pogodila zapadnu, srednju i sjevernu Europu pri čemu je život izgubilo 62 ljudi, uglavnom kao posljedica razornog vjetra koji je pustošio Francuskom, Njemačkom, Španjolskom i zemljama Beneluksa.
Vijesti o hladnoći opet su stizale iz Skandinavije, ali i dalje nije bilo rekorda.
Početkom ožujka je i zatoplilo, ali ipak ne dovoljno da ne može pasti snijeg u Barceloni 8. ožujka, što je najveći snijeg od 1962. godine. Padao je i na Mallorci i Balearima, Korzici. Vjetar je puhao brzinom od 133 km/h, a valovi dosezali 8 metara.
12. ožujka akcija se preselila u Njemačku, gdje je u Bavarskoj palo 30-ak cm snijega.
Zima se te godne najkasnije povukla iz UK, gdje je još i početkom travnja bilo zabilježenih snježnih oborina.
Sve ovo napisano opisuje jednu turbulentnu zimu koja je bila pod utjecajem El Nina, što je samo pokazatelj da taj fenomen ne mora nužno donijeti toplinu, ako se “kockice” poslože na zimski način. Za sada to ni približno nije slučaj, bar s početkom klimatološke zime.
Izvor: wikipedia
Meteo-karte: wetterzentrale.de
Naslovna: Snijeg u Barceloni, wikipedia
